Tajnica Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo kao panelistica je sudjelovala 15.10.2025. na okrugli stol „Medijacija u obiteljskim sporovima – kako graditi dogovor u interesu djece“ na poziv Hrvatske udruge za medijaciju. Okrugli stol je održan jer je 2024. u HUM-u 45 % medijacija bilo upravo obiteljske naravi.
Okrugli stol organiziran je u okviru Tjedna medijacije 2025., i u suradnji s udrugomKrugovi u okviru projekta ROSA – roditeljska suradnja 2025., uz potporu Grada Zagreba
Na jednom mjestu okupili su se stručnjaci iz različitih područja: suci, odvjetnici, psiholozi, socijalni radnici, predstavnici udruga, medijatori, učitelji, novinari i akademska zajednica, kako bi otvoreno razgovarali o obiteljskoj medijaciji, razmjeni iskustava i mogućnostima suradnje u zaštiti interesa djece.
𝐏𝐚𝐧𝐞𝐥𝐢𝐬𝐭𝐢𝐜𝐞 𝐢 𝐩𝐚𝐧𝐞𝐥𝐢𝐬𝐭𝐢:Antonija Pleša (Krugovi), Sanja Miškulin (sutkinja, Vrhovni sud RH), Dubravka Svilar Blažinić (Obiteljski centar), Lovro Milaković (odvjetnik i medijator), Renata Šrekais (sutkinja, Općinski sud u Novom Zagrebu), Melita Požgaj (Hrvatska udruga za ravnopravno roditeljstvo). Razgovor je moderirala Suzana Fugej, voditeljica Centra za medijaciju.
Posebna gošća bila je Isabella Ranieri iz MiKK e.V. – International Mediation Centre (Berlin), koja je predstavila međunarodna iskustva iz prakse obiteljske medijacije, posebno u slučajevima prekograničnih obiteljskih sukoba. U Njemačkoj MIKK besplatno provodi do 300 savjetovanja godišnje zahvaljujući donacijama, a u medijacijama uvijek zajedno rade pravnik i psiholog.
𝐆𝐥𝐚𝐯𝐧𝐞 𝐭𝐞𝐦𝐞 𝐫𝐚𝐬𝐩𝐫𝐚𝐯𝐞Podrška i edukacija. Nužno je ulagati u edukaciju stručnjaka i građana o medijaciji, od ranog obrazovanja do stručnog usavršavanja.
Uloga djeteta. Raspravljalo se treba li dijete sudjelovati u medijaciji i kako to činiti bez retraumatizacije; istaknuto je da medijator mora imati posebna znanja i vještine.
Suradnja. Pozvano je na jače povezivanje škola, socijalnih službi, odvjetnika i sudova; odvjetnik u obiteljskoj medijaciji treba biti suradnik, a ne samo zastupnik.
Profesionalizacija i specijalizacija. Predloženo je stvaranje profesionalnog statusa obiteljskih medijatora, po uzoru na Francusku, te osnivanje specijaliziranih obiteljskih sudova i odvjetnika.
Kapaciteti u sustavu. U sustavu socijalne skrbi trenutno je registrirano 52 medijatora, od kojih je aktivno njih 26, a samo dvoje u Zagrebu, što pokazuje da nedostaju kapaciteti i sustavna podrška.
Multidisciplinarnost. Idealan model bio bi komedijacija, zajednički rad pravnika i psihologa ili socijalnog radnika.
Informiranje i kampanje. Potrebno je bolje informirati građane o mogućnostima medijacije, kroz javne kampanje i besplatne webinare.
Edukacija u školama. Predloženo je uvođenje obveznog predmeta o komunikaciji i medijaciji u školski sustav te jačanje školskih i vršnjačkih medijacija.
𝐙𝐚𝐤𝐥𝐣𝐮𝐜̌𝐚𝐤Sudionici su zaključili da je obiteljska medijacija važan alat u zaštiti djece i podršci roditeljima, i da je ona obuhvaća puno više od plana o roditeljskoj skrbi, jer uključuje i pitanja bračne stečevine, uzdržavanja, poslovnih odnosa i drugih slojeva obiteljskog života.
Zbog složenosti i osjetljivosti tema, potrebni su specijalizirani obiteljski medijatori, snažnija suradnja stručnjaka i kontinuirano jačanje svijesti javnosti.
Zaključna poruka bila je “Treba nam više ovakvih zajedničkih razgovora, jer samo dijalogom i suradnjom možemo graditi kulturu dijaloga u obiteljima i društvu.”
Podijelite na društvenim mrežama:
